Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se svake godine 25. novembra i ima duboko istorijsko i simboličko značenje za sve narode i građane Bosne i Hercegovine. Ovaj datum vezan je za prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), održano 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, tokom Drugog svjetskog rata. Na ovom zasjedanju donesene su ključne odluke koje su postavile temelje moderne državnosti Bosne i Hercegovine.
Povijesni kontekst
Bosna i Hercegovina je kroz svoju povijest prolazila kroz različite faze državnog uređenja i političkog statusa. Tokom Drugog svjetskog rata, zemlja je bila okupirana od strane fašističkih i nacističkih snaga, što je izazvalo otpor širom Jugoslavije. Antifašistički pokret u Bosni i Hercegovini organizirao je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a kao dio šireg oslobodilačkog pokreta, s ciljem da se narodu vrati pravo na odlučivanje o budućnosti svoje zemlje.
Na zasjedanju ZAVNOBiH-a donesen je niz važnih odluka:
- Obnova državnosti Bosne i Hercegovine - potvrđeno je da Bosna i Hercegovina treba biti "ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska, i hrvatska, i muslimanska" država, čime je naglašena ravnopravnost svih naroda.
- Jedinstvo i nedjeljivost - definirana je kao jedinstvena teritorijalna jedinica u okviru tadašnje buduće federativne Jugoslavije.
- Ustavni temelji - uspostavljena je platforma za jednakost i ravnopravnost svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost.
Značaj Dana državnosti
Dan državnosti simbolizira višestoljetni kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine, ali i njen moderni demokratski karakter. Odluke ZAVNOBiH-a predstavljaju ključni moment u borbi protiv fašizma i afirmaciji prava na jednakost i slobodu. Ovaj dan je prilika da se podsjetimo na vrijednosti zajedništva, tolerancije i suživota koje su obilježavale bosanskohercegovačku povijest.
Proslave i obilježavanje
U Federaciji Bosne i Hercegovine Dan državnosti obilježava se kao državni praznik, dok ga Republika Srpska ne priznaje. Ova podjela u proslavi odražava kompleksnu političku situaciju i različite interpretacije povijesti. Bez obzira na to, u mnogim gradovima širom zemlje, 25. novembra organiziraju se brojne manifestacije, uključujući:
- Svečane akademije i kulturni programi.
- Polaganje cvijeća na spomenike i memorijalne centre iz antifašističkog perioda.
- Javne tribine i diskusije o značaju ZAVNOBiH-a i antifašističke borbe.
Osim toga, ovaj dan pruža priliku da se mlade generacije educiraju o povijesti Bosne i Hercegovine, te da se očuva sjećanje na borbu za slobodu i jednakost.
Kontroverze i izazovi
Nažalost, Dan državnosti nije univerzalno prihvaćen u cijeloj Bosni i Hercegovini. Republika Srpska ne priznaje ovaj datum kao praznik, budući da ga njeni politički lideri smatraju isključivo "praznikom jednog entiteta". Ova situacija reflektira političke podjele koje i danas obilježavaju zemlju. Ipak, mnogi građani iz svih dijelova Bosne i Hercegovine prepoznaju važnost 25. novembra kao dana koji simbolizira zajedničke vrijednosti i historijsko jedinstvo.
Zaključak
Dan državnosti Bosne i Hercegovine nije samo sjećanje na prošlost, već i podsjetnik na vrijednosti koje bi trebale oblikovati njenu budućnost: ravnopravnost, suživot i poštovanje različitosti. Bez obzira na političke razlike, ovaj datum ostaje jedan od najvažnijih simbola državnog identiteta Bosne i Hercegovine.